Vijesti

Kina ima najveću tekstilnu industriju na svijetu i najkompletniji industrijski lanac sa najkompletnijim kategorijama. Kineski tekstil uključuje pređu, tkanine, odevne predmete i tako dalje. Već 2015. kineska obim prerade vlakana dostigao je 53 miliona tona, što čini više od 50 posto ukupnog svjetskog obima. Kina je najveći svjetski proizvođač i izvoznik tekstila i odjeće. Kineska tekstilna industrija je nekada vodila svet deceniju. Kina je vodeća u svijetu po izvozu odjeće. Konkurentnost tekstilne i odjevne industrije, koja se dijeli na tekstilnu industriju i industriju konfekcije, najkonkurentnija je industrija u Kini. Najjača je na svijetu po međunarodnom tržišnom udjelu, indeksu trgovinske konkurentnosti i indeksu realne komparativne prednosti.

Kineska tekstilna industrija ima dugu istoriju razvoja, već u neolitskom dobu ovladala je tekstilnom tehnologijom. Tehnologija tekstila svile i lana u drevnoj Kini dostigla je veoma visok nivo i uživala je dobar ugled u svetu. Staro rimsko carstvo prvo je širilo svilu Putem svile i nazvalo Kinu "Zemljom svile". Kineska tekstilna industrija u početku je uključivala hemijska vlakna, pamučni tekstil, vuneni tekstil, tekstil od konoplje, svilu, pletenje, štampanje i bojenje, odeću, kućni tekstil, tekstilne mašine i druge industrije. Nakon godina razvoja, tekstilna industrija je postepeno formirala modernu tekstilnu industriju sa tekstilom za domaćinstvo, tekstilom za odjeću i industrijskim tekstilom kao tri sistema. U 2020. obujam prerade vlakana u tekstilnoj industriji Kine čini više od 50% svjetske, a njen izvoz čini 1/3 svijeta. Oduvijek je bila industrija s najvećim vanjskotrgovinskim suficitom u Kini, a njena potrošnja vlakana po glavi stanovnika dostigla je nivo srednje razvijenih zemalja svijeta. U prošlosti je kinesku tekstilnu industriju pogrešno smatralo „industrijom zalaska sunca“, ali sada je u svjetskim pandanima, ne samo najvećim i najkompletnijim industrijskim kategorijama, najkompletniji sistem industrijskog lanca, industrijska nauka i tehnologija na prvom mjestu u svijetu, posebno domaći brend široko prepoznat kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Među pet industrija (tekstil, kućanski aparati, građevinski materijali, željezo i čelik i brza željeznica) navedenih na prvoj listi svjetskih proizvodnih industrija u Kini, tekstilna industrija je na prvom mjestu.

Tržišni udio kineske tekstilne i odjevne industrije zauzima drugo mjesto u svijetu, šest puta veći od Italije, sedam puta veći od Njemačke i 12 puta veći od Sjedinjenih Država prije skoro decenije. Kineski indeks trgovinske konkurentnosti je već duže vrijeme iznad 0,6, a indeks konkurentnosti trgovine odjećom je već duže vrijeme blizu 1. Indeks eksplicitne komparativne prednosti je generalno iznad 2,5, što ukazuje na jaku međunarodnu konkurentnost industrije. Produktivnost kineske tekstilne i odjevne industrije bila je 9 puta veća od Italije i 14 puta od Sjedinjenih Država, što nesumnjivo znači da ova industrija ima snažnu međunarodnu konkurentnost. Konkretno, u trećoj deceniji reformi i otvaranja, Kina je bila na prvom mjestu po proizvodnji hemijskih vlakana, prediva, tkanina, vunenih tkanina, svilenih proizvoda i odjeće. Osim toga, prema relevantnim statističkim podacima iz Sjedinjenih Država, Europske unije i Japana, 2020. godine Kina je činila 33%, 43,9% i 58,6% ukupnog uvoza tekstila i odjeće iz Sjedinjenih Država, Europske unije i Japana. Među njima, Mask proizvodi iz Kine dominiraju tržištem, čineći 83%, 91,3% i 89,9% uvoza maski iz SAD-a, EU i Japana.

U poređenju sa zemljama jugoistočne Azije sa nižim troškovima, Kina ima prirodne prednosti: 1) Kineska tekstilna industrija ima dugu istoriju, kompletne sirovine i posebno kompletan lanac snabdevanja, što je glavni razlog vraćanja narudžbina tokom epidemije. 1) Epidemiološka situacija u Kini je stabilna, a Kina prva nastavlja sa radom i proizvodnjom. Industrijski i lanci nabavke su normalni, a narudžbe se mogu isporučiti prema rasporedu. 3) Kineska tekstilna industrija radi na platformi industrijske automatizacije sa nižim troškovima masovne proizvodnje.

Poznati kineski tekstilni rodni grad: Hebei Gaoyang. Gaoyang tekstil je započeo u kasnoj dinastiji Ming, Xing u kasnoj dinastiji Qing, prosperitetnom u ranoj Republici Kini, više od 400 godina naslijeđa, županijska tekstilna poduzeća više od 4000. Godišnja izložba kućnog tekstila je veliki događaj nacionalne tekstilne industrije. Posjeduje najveći profesionalni muzej tekstila s najpotpunijim povijesnim materijalom i najvećim županijskim postrojenjem za pročišćavanje otpadnih voda u pokrajini. Vrijedi spomenuti da je gao Yang tekstilna industrija vrlo razvijena, ručnici, vuna, pokrivač tri glavna proizvoda proizvodnje čine 38,8%, 24,7% i 26% ukupne zemlje, jedan je od najvećih centara za distribuciju pamuka u zemlji, posjeduje najveće u zemlji profesionalno veleprodajno tržište, Gao Yang industrija tekstila, trgovina na veliko i trgovina automobilima u zemlji. park.

China Light Textile City se nalazi u okrugu Keqiao, grad Shaoxing, provincija Zhejiang. Osnovan u oktobru 1988. godine, Shaoxing Keqiao stvorio je bezbroj mitova o bogatstvu i postao međunarodna tekstilna prijestolnica koja "pokriva cijeli svijet". China Textile City pokriva površinu od 1,8 miliona kvadratnih metara, sa ukupnom građevinskom površinom od 3,9 miliona kvadratnih metara. Svake godine tkanina koja se ovdje prodaje čini 1/3 zemlje i 1/4 svijeta. U 2020. godini, China textile City market grupe ostvarile su promet od 216,325 milijardi juana. Obim transakcija online i offline tržišta China Textile City-a dostigao je 277,03 milijarde juana. Zauzela je prvo mjesto na kineskom profesionalnom veleprodajnom tržištu tekstila 32 uzastopne godine. Sada je to veliki distributivni centar tekstila sa kompletnim objektima i širokim izborom proizvoda u Kini, kao i veliko profesionalno tržište lakog tekstila u Aziji.

Kina je i dalje vodeća u svijetu u oblasti filamenta od hemijskih vlakana. Ukupna svjetska proizvodnja vlakana iznosi oko 90 miliona tona. 70 posto od 90 miliona tona proizvedenih vlakana su hemijska vlakna, oko 65 miliona tona, od čega je filament hemijskih vlakana oko 40 miliona tona. Može se vidjeti da u hemijskim vlaknima dominiraju filamenti. Većina od više od 40 miliona tona filamenta hemijskih vlakana u svijetu proizvodi se u Kini.

Kina je najveći proizvođač i potrošač pamuka na svijetu. Pošto domaća proizvodnja pamuka nije u stanju da zadovolji potražnju, Kini je i dalje potreban uvoz iz inostranstva kako bi nadoknadio potražnju. Ali uglavnom se uvozi vrhunski sirovi pamuk. Obim uvoza pamuka u 2020. godini iznosio je 2,1545 miliona tona, što je povećanje od 16,67% u odnosu na prethodnu godinu. Među njima, Sjedinjene Države, Brazil i Indija su prva tri izvora uvoza. Što se tiče domaće ponude, sadnja pamuka u Kini je uglavnom raspoređena u slivovima rijeke Jangce i Žute rijeke i proizvodnim područjima u Xinjiangu, u kojima proizvodnja proizvodnih područja Xinjianga čini oko 45% ukupne nacionalne proizvodnje, sliva Žute rijeke čini 25%, a sliva rijeke Jangce oko 10%. Vrijedi spomenuti da je pamuk u xinjiangu najkvalitetnija svjetska roba, kao najkvalitetnija proizvodna baza pamuka u Kini, proizvodnja pamuka u xinjiangu u 2020. iznosila je 5,161 milion tona, što čini 87,3% zemlje, što čini jednu petinu svijeta. Može se reći da je upravo zbog visokog prinosa i visokog kvaliteta pamuka u Sinjiangu podržana osnovna snaga Kine u prvoj zemlji koja proizvodi pamuk.